Knjižnice i vrednovanje znanstvenog doprinosa znanstvenika - "zamke" u bibliografskim i citatnim bazama podataka

Prikupljanje bibliometrijskih podataka u knjižnicama s ciljem utvrđivanja produktivnosti i posrednog vrednovanja znanstvenog doprinosa je kompleksan i odgovoran posao. Najčešće se u tu svrhu pretražuju Current contents i Science Citation Index Expanded pa se sve analize i primjeri u radu odnose na te baze. Pretraživanje prate brojni problemi vezani za nesavršenosti baza zbog grešaka koje se potkradaju svim sudionicima u procesu od objavljivanja do indeksiranja i citiranja radova. Zbog toga pronalaženje točnih i kompletnih podataka zahtijeva mnogo vremena, vještine i znanja knjižničara. Na primjerima vlastitih pretraživanja prikazali smo da se samo uz dobro poznavanje baza mogu izbjeći zamke koje dovode do djelomično ili posve krivih rezultata. Tako se npr. kod autorskog pretraživanja može dobiti ili više, ili manje od stvarnog broja radova dotičnog autora, zbog mogućnosti postojanja drugih autora s istim prezimenom i inicijalom imena. Pristupiti takvom pretraživanju jedino uz popis autorovih radova je „conditio sine qua non“. Dodatni je problem kad autor ima više imena i /ili prezimena jer u bazama imena nisu normirana. U slučaju pretraživanja na nivou ustanova ili sveučilišta, neujednačeni oblik njihovih naziva bilo na hrvatskom ili engleskom jeziku, može dovesti do nepotpunog odgovora na postavljeni upit. Bilo bi dobro da ustanove i sveučilišta propišu jedinstveni oblik navođenja svoga imena, na oba jezika, za korištenje u znanstvenoj zajednici. Isto vrijedi i za navođenje imena države. Pretraživanje po naslovu časopisa jednostavno je za časopise indeksirane u bazi jer se naslov uvijek pojavljuje u jedinstvenom obliku. Problem se javlja kod nenormiranih časopisa jer se naslov pojavljuje u bezbroj oblika ovisno o tome kako su ih autori članaka naveli. Ne postoji propis kojim se knjižnicu definira kao davatelja takvih usluga no pridobivanje informacija je temeljni bibliotekarski posao. Postoje različite prakse u knjižnicama, od zasebno organiziranih odjela, knjižničara specijalista za pridobivanje takvih informacija, do knjižnica koje ne pružaju tu vrstu usluga. Bez obzira na to, u knjižničarstvu se stvaraju i koriste stručni alati, a to su normativne baze podataka čijim se sustavnim i dosljednim korištenjem može minimalizirati vjerojatnost pojavljivanja grešaka u bazama bez obzira na porijeklo greške. Time bi zamke bile zaobiđene